Nelečena sleep apnea: posledice po srce, mozak i metabolizam

12. novembar 2026. by dr Branko Roncevic
Sistemski-uticaj-apneje-u-snu-1200x800.png

 

Nelečena opstruktivna sleep apnea (apneja u snu) nije samo problem hrkanja i nekvalitetnog sna, već poremećaj koji može imati značajne posledice po kardiovaskularno, metaboličko i neurološko zdravlje.

Ponavljani padovi nivoa kiseonika tokom spavanja, aktivacija simpatičkog nervnog sistema i fragmentacija sna predstavljaju mehanizme koji mogu doprineti razvoju ili pogoršanju određenih zdravstvenih poremećaja.

Opstruktivna apneja povezana je sa povećanim rizikom od arterijske hipertenzije, atrijalne fibrilacije, koronarne bolesti, srčane insuficijencije i moždanog udara. Takođe je udružena sa insulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2 i poremećajima kognitivnih funkcija.

Posledice apneje u snu ne javljaju se kod svih pacijenata. Individualni zdravstveni rizik zavisi od težine poremećaja disanja, pridruženih bolesti i drugih kardiovaskularnih i metaboličkih faktora rizika.

U nastavku objašnjavamo kako nelečena sleep apnea može uticati na pojedine organske sisteme i zbog čega je pravovremena dijagnostika važna.

Kako sleep apnea utiče na srce i krvne sudove?

Sleep apnea i visok krvni pritisak

Arterijska hipertenzija jedna je od najvažnijih bolesti povezanih sa opstruktivnom apnejom u snu.

Kod pacijenata sa sleep apneom ponavljane epizode hipoksije i aktivacije simpatičkog nervnog sistema mogu doprineti povišenim vrednostima krvnog pritiska.

Posebno je važna povezanost sa rezistentnom arterijskom hipertenzijom, odnosno pritiskom koji ostaje iznad ciljnih vrednosti uprkos odgovarajućoj kombinovanoj terapiji.

Kod pojedinih pacijenata može se registrovati i izostanak očekivanog noćnog pada krvnog pritiska, poznat kao non-dipping obrazac, kao i povišene jutarnje vrednosti pritiska.

Za procenu dnevnih i noćnih vrednosti krvnog pritiska koristi se 24-časovni Holter krvnog pritiska, koji omogućava otkrivanje noćne hipertenzije, izostanka fiziološkog pada pritiska tokom spavanja i jutarnjih oscilacija krvnog pritiska.

Ipak, ove promene nisu specifične samo za apneju u snu.

Kod osoba sa teško regulisanom hipertenzijom, naročito kada postoje glasno hrkanje, prekidi disanja ili dnevna pospanost, treba razmotriti mogućnost pridružene opstruktivne apneje.

Da li sleep apnea može biti povezana sa srčanim aritmijama?

Opstruktivna apneja u snu povezana je sa povećanom učestalošću pojedinih poremećaja srčanog ritma.

Posebno je značajna njena povezanost sa atrijalnom fibrilacijom, jednom od najčešćih klinički značajnih aritmija.

Ponavljana hipoksija, simpatička aktivacija, promene intratorakalnog pritiska i remodelovanje srčanih pretkomora mogu doprineti nastanku i održavanju poremećaja srčanog ritma.

Kod osoba sa atrijalnom fibrilacijom, naročito kada se aritmija ponavlja nakon kardioverzije ili kateterske ablacije, preporučuje se razmatranje prisustva opstruktivne apneje.

Za otkrivanje i praćenje poremećaja srčanog ritma koristi se 24-časovni Holter EKG, koji omogućava kontinuirano registrovanje električne aktivnosti srca tokom dnevnih aktivnosti i spavanja, uključujući epizode aritmija koje se ne registruju standardnim EKG pregledom.

Tokom spavanja mogu se registrovati i drugi poremećaji ritma, uključujući određene bradiaritmije.

Ako pacijent ima osećaj preskakanja srca, nepravilan rad srca ili teško regulisan krvni pritisak, može biti potrebna i kardiološka procena.

Apneja u snu, koronarna bolest i srčana insuficijencija

Opstruktivna sleep apnea često je prisutna kod pacijenata sa koronarnom bolešću i srčanom insuficijencijom.

Ponavljana hipoksija, hemodinamsko opterećenje, simpatička aktivacija i poremećaj vaskularne funkcije predstavljaju moguće mehanizme kojima apneja može doprineti nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima.

Ipak, potrebno je imati u vidu da opstruktivna apneja deli brojne faktore rizika sa kardiovaskularnim bolestima, naročito gojaznost, starije životno doba i metaboličke poremećaje.

Zbog toga njihova povezanost ne znači da je apneja jedini ili neposredni uzrok srčanog oboljenja.

Kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom potrebno je posebno pažljivo odabrati vrstu dijagnostičkog ispitivanja, jer mogu postojati različiti oblici poremećaja disanja tokom spavanja.

Da li nelečena apneja u snu povećava rizik od moždanog udara?

Opstruktivna apneja povezana je sa povećanom učestalošću cerebrovaskularnih bolesti, uključujući ishemijski moždani udar.

Povišen krvni pritisak, atrijalna fibrilacija, oksidativni stres i poremećaj funkcije krvnih sudova predstavljaju moguće mehanizme ove povezanosti.

Kod pacijenata koji su već pretrpeli moždani udar, poremećaji disanja tokom spavanja takođe su česti i mogu dodatno uticati na kvalitet sna i proces oporavka.

Iako epidemiološke studije pokazuju povezanost apneje sa cerebrovaskularnim rizikom, nije moguće kod pojedinačnog pacijenta zaključiti da je apneja direktno izazvala moždani udar.

Kako sleep apnea utiče na mozak, pamćenje i koncentraciju?

Jedna od najčešćih posledica opstruktivne apneje jeste narušen kvalitet sna.

Ponavljana mikrobuđenja i epizode smanjene oksigenacije mogu se odraziti na dnevno funkcionisanje.

Pacijenti mogu prijavljivati:

  • Otežano održavanje pažnje i koncentracije.
  • Smetnje pamćenja i sporiju obradu informacija.
  • Izražen dnevni umor i pospanost.
  • Razdražljivost i promene raspoloženja.
  • Smanjenu radnu efikasnost i usporene reakcije.

Posebno je značajna prekomerna dnevna pospanost, jer može povećati rizik od saobraćajnih nezgoda i povreda na radu.

U pojedinim istraživanjima opstruktivna apneja povezuje se i sa dugoročnim kognitivnim padom. Međutim, ova povezanost zavisi od više faktora i ne znači da će svaka osoba sa apnejom razviti demenciju.

Sleep apnea, insulinska rezistencija i dijabetes tipa 2

Pored kardiovaskularnih posledica, opstruktivna apneja povezana je i sa metaboličkim poremećajima.

Ponavljana hipoksija, fragmentacija sna i simpatička aktivacija mogu nepovoljno uticati na regulaciju glukoze i insulinsku osetljivost.

Insulinska rezistencija

Kod osoba sa opstruktivnom apnejom češće se registruju poremećaji insulinske osetljivosti. Gojaznost, naročito visceralna, predstavlja važan zajednički faktor rizika, ali se povezanost sa insulinskom rezistencijom opisuje i nakon uzimanja telesne mase u obzir.

Dijabetes melitus tip 2

Opstruktivna apneja češće se javlja kod osoba sa dijabetesom tipa 2, a istraživanja ukazuju na moguću dvosmernu povezanost ova dva poremećaja.

Kod nekih pacijenata apneja može doprineti nepovoljnijoj regulaciji glikemije, dok gojaznost i postojeći metabolički poremećaji istovremeno povećavaju verovatnoću razvoja apneje.

Metabolički sindrom

Apneja u snu često je udružena sa centralnom gojaznošću, arterijskom hipertenzijom, dislipidemijom i poremećajima metabolizma glukoze.

Važno je razlikovati ovu povezanost od tvrdnje da apneja samostalno izaziva sve navedene bolesti.

Opstruktivna apneja u snu često je udružena i sa metaboličkom masnom jetrom (MASLD), naročito kod osoba sa visceralnom gojaznošću i insulinskom rezistencijom. Ova stanja dele brojne metaboličke faktore rizika, pa njihova povezanost ne znači nužno da je apneja direktan uzrok steatoze jetre.

Više o ovom poremećaju, njegovim uzrocima i značaju ultrazvučne dijagnostike pročitajte u našem članku Masna jetra na ultrazvuku: simptomi, uzroci i značaj rane dijagnostike.

Da li se posledice apneje u snu javljaju kod svih pacijenata?”

Ne. Prisustvo opstruktivne apneje ne znači da će se kod svakog pacijenta razviti hipertenzija, aritmija, moždani udar ili dijabetes.

Individualni zdravstveni rizik zavisi od više činilaca, uključujući težinu poremećaja disanja, stepen i trajanje noćne hipoksije, starost, gojaznost, pridružene bolesti i druge kardiovaskularne faktore rizika.

Takođe, intenzitet hrkanja nije pouzdan pokazatelj težine sleep apnee. Osoba može glasno hrkati bez značajne opstruktivne apneje, dok druga osoba može imati klinički značajan poremećaj disanja bez izrazitog hrkanja.

Detaljnije o tome kada hrkanje može ukazivati na zdravstveni problem pročitajte u članku Hrkanje: uzroci, kada je opasno i šta može da pomogne?.

Kada je potrebno posumnjati na apneju u snu?

Na opstruktivnu apneju treba posumnjati naročito kod osoba koje imaju glasno i učestalo hrkanje, uočene prekide disanja, noćno gušenje i dnevnu pospanost.

Dodatnu pažnju zaslužuju pacijenti sa teško regulisanom arterijskom hipertenzijom, ponavljanom atrijalnom fibrilacijom, gojaznošću i drugim pridruženim faktorima rizika.

Detaljan prikaz noćnih i dnevnih simptoma nalazi se u našem članku Sleep apnea simptomi: kako ih prepoznati i kada je potrebno testiranje?.

Može li pravovremeno lečenje smanjiti posledice sleep apnee?

Lečenje opstruktivne apneje prvenstveno ima za cilj smanjenje poremećaja disanja tokom sna, poboljšanje kvaliteta sna i smanjenje simptoma.

Kod odgovarajućih pacijenata primenjuju se različite terapijske mogućnosti, uključujući promene životnih navika, smanjenje telesne mase i terapiju pozitivnim pritiskom (CPAP).

Istraživanja pokazuju da CPAP može poboljšati dnevnu pospanost i kvalitet života, a kod određenih pacijenata doprineti i snižavanju krvnog pritiska.

Međutim, nije dosledno dokazano da CPAP terapija kod svih pacijenata sprečava infarkt, moždani udar ili kardiovaskularnu smrt. Zbog toga se odluka o lečenju donosi individualno, na osnovu kliničke slike, dijagnostičkih nalaza i pridruženih bolesti.

Često postavljana pitanja o posledicama apneje u snu

Da li sleep apnea može biti uzrok visokog krvnog pritiska?

Opstruktivna apneja može doprineti razvoju i održavanju hipertenzije. Posebno je značajna kod osoba sa teško regulisanim ili rezistentnim krvnim pritiskom. Ipak, hipertenzija ima brojne moguće uzroke.

Da li je sleep apnea opasna za srce?

Može biti povezana sa povećanim kardiovaskularnim rizikom, naročito sa hipertenzijom, atrijalnom fibrilacijom i drugim bolestima srca. Rizik zavisi od težine apneje i pridruženih faktora.

Može li apneja u snu dovesti do moždanog udara?

Opstruktivna apneja povezana je sa povećanim rizikom od moždanog udara, ali prisustvo apneje ne znači da će pacijent nužno doživeti cerebrovaskularni događaj.

Da li sleep apnea utiče na šećer u krvi?

Može biti povezana sa smanjenom insulinskom osetljivošću i poremećenom regulacijom glukoze. Ova povezanost je složena i značajno zavisi od gojaznosti i drugih metaboličkih faktora.

Može li apneja u snu izazvati probleme sa pamćenjem?

Narušen kvalitet sna i ponavljana hipoksija mogu biti povezani sa slabijom pažnjom, koncentracijom i pamćenjem. Dugoročne kognitivne posledice nisu iste kod svih pacijenata.

Da li je potrebno testiranje ako imam visok pritisak i hrčem?

Kod osoba koje imaju teško regulisan pritisak, glasno hrkanje i druge simptome poremećaja disanja tokom spavanja preporučuje se lekarska procena mogućnosti postojanja opstruktivne apneje.

Sleep apnea dijagnostika u Beogradu

Pravovremeno prepoznavanje opstruktivne apneje omogućava procenu težine poremećaja i planiranje odgovarajućeg daljeg postupanja.

U Poliklinici Dr Rončević u Beogradu dostupna je kućna respiratorna poligrafija za odgovarajuće odabrane odrasle pacijente sa sumnjom na opstruktivnu apneju.

Tokom noćnog snimanja prate se parametri disanja i oksigenacije, a nakon snimanja lekar analizira rezultate i daje preporuku za dalje postupanje. Kod određenih pridruženih bolesti može biti potrebna drugačija dijagnostička obrada.

Saznajte kako se obavlja sleep apnea dijagnostika – kućna respiratorna poligrafija

Zakazivanje: 063 384 940 | 064 043 7000

Poliklinika Dr Rončević

Baba Višnjina 37, Beograd

Cenovnik poliklinike | Lokacija na Google mapi

Stručni izvori

  1. American Heart Association – Obstructive Sleep Apnea and Cardiovascular Disease
  2. NIH / NHLBI – Sleep Apnea: Living With
  3. American Academy of Sleep Medicine – preporuke za PAP terapiju kod odraslih sa OSA
  4. European Respiratory Society / European Sleep Research Society – smernice za CPAP terapiju, 2026
  5. American Diabetes Association – Standards of Care in Diabetes

Copyright Poliklinika Rončević 2003-2022