Urinarna infekcija: simptomi, najčešći uzročnici, dijagnostika i lečenje

16. novembar 2026. by dr Roncevic
Бактерије-у-уринарном-тракту-1200x900.png

Peckanje pri mokrenju, učestali odlasci u toalet, pritisak u donjem delu stomaka i osećaj nepotpunog pražnjenja bešike najčešći su razlozi zbog kojih pacijenti posumnjaju na urinarnu infekciju.

Iako su urinarne infekcije veoma česte, njihovi simptomi i ozbiljnost mogu se značajno razlikovati. Kod nekih pacijenata infekcija je ograničena na mokraćnu bešiku, dok kod drugih može zahvatiti bubrege i izazvati ozbiljnije komplikacije.

Važno je razlikovati stvarnu infekciju od samog prisustva bakterija u urinu, ali i utvrditi njenog uzročnika kada je to klinički potrebno. Od toga zavise izbor terapije, trajanje lečenja i potreba za dodatnom dijagnostikom.

Šta je urinarna infekcija?

Urinarna infekcija nastaje kada mikroorganizmi, najčešće bakterije, izazovu infekciju nekog dela mokraćnog sistema.

U zavisnosti od mesta zahvaćenosti, razlikujemo:

  • Cistitis: infekciju mokraćne bešike, koja se najčešće manifestuje peckanjem, učestalim mokrenjem i nelagodnošću u donjem delu stomaka.
  • Pijelonefritis: infekciju bubrega, koja može biti praćena povišenom temperaturom, drhtavicom, bolom u slabinama, mučninom i povraćanjem.

Urinarne infekcije mogu se manifestovati kao lokalizovana infekcija ili kao sistemska infekcija, kada postoje opšti znaci bolesti i mogućnost ozbiljnijih komplikacija.

Određeni simptomi, poput peckanja pri mokrenju, mogu nastati i kod uretritisa, polno prenosivih infekcija, vaginitisa ili drugih oboljenja, zbog čega je važna pravilna diferencijalna dijagnoza.

Koji su najčešći simptomi urinarne infekcije?

Simptomi zavise od lokalizacije infekcije, pola, starosti i prisustva pridruženih bolesti.

Simptomi upale mokraćne bešike (cistitisa)

Najčešći simptomi su:

  • Peckanje ili bol prilikom mokrenja (dizurija).
  • Učestalo mokrenje, često u malim količinama.
  • Iznenadan i intenzivan nagon na mokrenje.
  • Pritisak ili bol u donjem delu stomaka, iznad pubične kosti.
  • Ponekad prisustvo krvi u mokraći.

Zamućena mokraća ili neprijatan miris urina mogu se javiti, ali sami po sebi nisu pouzdan dokaz bakterijske urinarne infekcije.

Kada simptomi ukazuju na infekciju bubrega?

Povišena temperatura, drhtavica, bol u slabinskom predelu, mučnina i povraćanje mogu ukazivati na pijelonefritis, odnosno infekciju bubrega.

Ovakva klinička slika zahteva pravovremenu medicinsku procenu, jer infekcija može biti praćena bakterijemijom, sepsom ili pogoršanjem bubrežne funkcije.

Posebno je važno isključiti opstrukciju mokraćnih puteva, na primer usled kamena u bubregu ili mokraćovodu.

Povišena temperatura i bol u slabinama, naročito uz izraženu malaksalost, drhtavicu ili povraćanje, razlog su za hitnu medicinsku procenu.

Koje bakterije najčešće izazivaju urinarne infekcije?

Najveći broj bakterijskih urinarnih infekcija izazivaju bakterije koje potiču iz sopstvene crevne flore. Ipak, nisu svi uzročnici jednako česti, niti imaju isti značaj kod svakog pacijenta.

Escherichia coli (Ešerihija koli)

Escherichia coli je najčešći uzročnik urinarnih infekcija, naročito nekomplikovanog cistitisa kod žena.

Ova bakterija normalno može biti prisutna u crevima, ali određeni sojevi imaju sposobnost vezivanja za ćelije sluzokože mokraćnih puteva i izazivanja infekcije.

Nije svaka Ešerihija koli patogena, niti njeno prisustvo u svim biološkim uzorcima znači bolest.

Kod urinarne infekcije izbor antibiotika zavisi od kliničke slike, lokalne rezistencije i rezultata antibiograma kada je dostupan.

Klebsiella pneumoniae (Klebsiella u urinu)

Klebsiella pneumoniae je još jedan značajan uzročnik urinarnih infekcija.

Može izazvati cistitis i infekcije gornjih mokraćnih puteva, a posebno je važna kod pacijenata sa pridruženim bolestima, ponavljanim infekcijama, urinarnim kateterom ili prethodnim bolničkim lečenjem.

Određeni sojevi Klebsijele mogu biti rezistentni na više grupa antibiotika, uključujući bakterije koje stvaraju beta-laktamaze proširenog spektra (ESBL).

Klebsiella u urinu ne izaziva posebnu, prepoznatljivu grupu simptoma. Tegobe zavise prvenstveno od mesta infekcije, a ne samo od naziva bakterije.

Ako je Klebsiella izolovana urinokulturom, nalaz se tumači zajedno sa simptomima i drugim rezultatima, a terapija se bira prema kliničkoj proceni i antibiogramu.

Proteus mirabilis

Proteus mirabilis može izazvati infekcije mokraćnih puteva, posebno kod pacijenata sa određenim urološkim problemima ili urinarnim kateterima.

Ova bakterija proizvodi enzim ureazu, koji razlaže ureu i može dovesti do povećanja pH mokraće.

Takvi uslovi pogoduju stvaranju struvitnih kamenaca, odnosno određenih vrsta infektivnih kamenaca u mokraćnim putevima.

Zbog toga ponavljana infekcija bakterijom Proteus, posebno uz alkalnu mokraću, može biti razlog za procenu postojanja kalkuloze i eventualne opstrukcije.

Enterococcus faecalis (Enterokok u urinu)

Enterococcus faecalis je bakterija koja se normalno može nalaziti u digestivnom traktu, ali u određenim okolnostima može izazvati urinarnu infekciju.

Češće se sreće kod pojedinih pacijenata sa urološkim abnormalnostima, kateterima, prethodnim antibiotskim terapijama ili zdravstveno povezanim infekcijama.

Posebno je važno razlikovati simptomatsku infekciju od asimptomatske bakteriurije.

Prisustvo Enterokoka u urinokulturi bez odgovarajućih simptoma ne predstavlja automatsku indikaciju za antibiotik.

Staphylococcus saprophyticus

Staphylococcus saprophyticus je prepoznat uzročnik akutnog cistitisa, naročito kod mlađih, seksualno aktivnih žena.

Može izazvati tipične simptome upale mokraćne bešike, uključujući peckanje, učestalo mokrenje i nelagodnost u donjem delu stomaka.

Pseudomonas aeruginosa i drugi uzročnici

Pseudomonas aeruginosa i pojedine druge gram-negativne bakterije češće se javljaju kod pacijenata sa urološkim instrumentacijama, dugotrajnim kateterima, složenim urološkim oboljenjima ili prethodnim bolničkim lečenjem.

Njihovo otkrivanje može biti značajno zbog mogućnosti antimikrobne rezistencije i potrebe za individualizovanom terapijom.

Važno: Sama identifikacija bakterije u urinokulturi ne određuje automatski dijagnozu, težinu bolesti niti izbor antibiotika.

Zašto nastaju urinarne infekcije i ko ima povećan rizik?

Urinarne infekcije češće se javljaju kod žena, delom zbog kraće mokraćne cevi i anatomske blizine uretre i analne regije.

Rizik može biti povećan u sledećim situacijama:

  • Seksualna aktivnost, naročito kod žena koje imaju sklonost ponavljanim infekcijama.
  • Trudnoća i promene u mokraćnom sistemu tokom trudnoće.
  • Menopauza i smanjen nivo estrogena.
  • Nepotpuno pražnjenje mokraćne bešike.
  • Kamen u bubregu ili mokraćnim putevima.
  • Benigno uvećanje prostate kod muškaraca.
  • Prisustvo urinarnog katetera.
  • Dijabetes i određena stanja koja utiču na imunski odgovor.
  • Anatomske ili funkcionalne abnormalnosti urinarnog trakta.

Kod osoba sa ponavljanim infekcijama važno je utvrditi da li postoji faktor rizika koji doprinosi njihovom vraćanju.

Kako se postavlja dijagnoza urinarne infekcije?

Dijagnoza se zasniva na simptomima, anamnezi i kliničkoj proceni, uz odgovarajuće laboratorijske analize kada su potrebne.

Analiza urina i sedimenta

Pregled urina može pokazati leukocite, eritrocite, nitrite i druge promene koje pomažu u proceni infekcije.

Međutim, nijedan pojedinačni parametar nije dovoljan da samostalno potvrdi ili isključi sve urinarne infekcije.

Na primer, negativni nitriti ne isključuju infekciju, a povećan broj leukocita ne mora uvek značiti bakterijski cistitis.

Urinokultura i antibiogram

Urinokultura omogućava identifikaciju mikroorganizma u urinu, dok antibiogram pokazuje njegovu osetljivost na ispitivane antibiotike.

Urinokultura je posebno važna kod:

  • Sumnje na pijelonefritis ili sistemsku urinarnu infekciju.
  • Trudnoće.
  • Ponavljanih urinarnih infekcija.
  • Atipičnih simptoma.
  • Infekcija koje ne reaguju na terapiju ili se ubrzo vraćaju.
  • Povećanog rizika od infekcije rezistentnim bakterijama.

Kod žena sa tipičnom slikom nekomplikovanog akutnog cistitisa urinokultura nije uvek neophodna pre započinjanja terapije.

Za pouzdanost rezultata važan je pravilan način uzimanja uzorka, najčešće srednjeg mlaza mokraće u sterilnu posudu.

Kada je potreban ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike?

Ultrazvuk bubrega i mokraćnih puteva može biti koristan za otkrivanje faktora koji doprinose nastanku ili održavanju infekcije.

Pregledom se mogu proceniti:

  • Postojanje hidronefroze, odnosno proširenja kanalnog sistema bubrega.
  • Prisustvo pojedinih kamenaca u bubrezima i mokraćnim putevima.
  • Izgled mokraćne bešike.
  • Količina zaostale mokraće nakon mokrenja.
  • Druge anatomske promene koje mogu imati klinički značaj.

Ultrazvuk nije obavezan kod svake jednostavne urinarne infekcije. Posebno je koristan kada postoji sumnja na opstrukciju, ponavljane ili atipične infekcije, poremećaj pražnjenja bešike ili druge urološke komplikacije.

Detaljnije o pregledu pročitajte u članku Ultrazvuk bubrega na vreme otkriva upale, ciste i tumore.

Bakterije u urinu bez simptoma: da li je potrebno lečenje?

Nalaz bakterija u urinu bez simptoma infekcije naziva se asimptomatska bakteriurija.

To znači da su bakterije prisutne u mokraći, ali pacijent nema tegobe koje ukazuju na urinarnu infekciju.

Kod većine zdravih osoba koje nisu trudne asimptomatska bakteriurija ne zahteva antibiotsko lečenje.

Nepotrebna primena antibiotika može povećati rizik od neželjenih efekata i razvoja bakterijske rezistencije.

Važni izuzeci uključuju trudnoću i pripremu za određene invazivne urološke procedure koje mogu izazvati povredu sluzokože.

Zato nalaz urinokulture ne treba tumačiti izolovano. Pozitivna urinokultura nije isto što i simptomatska urinarna infekcija.

Kako se leči urinarna infekcija?

Lečenje zavisi od lokalizacije infekcije, težine simptoma, opšteg stanja pacijenta, prethodnih infekcija, eventualne trudnoće i rizika od rezistentnih bakterija.

Antibiotici za urinarnu infekciju

Antibiotici predstavljaju osnovu lečenja mnogih bakterijskih urinarnih infekcija, ali izbor leka nije isti za svakog pacijenta.

Kod nekomplikovanog cistitisa lekar može odabrati terapiju na osnovu tipične kliničke slike i preporučenih terapijskih protokola.

Kod ponavljanih infekcija, sumnje na pijelonefritis, atipičnog toka bolesti ili rizika od rezistencije, naročito je značajan rezultat urinokulture i antibiograma.

Ne postoji jedan „najbolji antibiotik za urinarne infekcije“ koji odgovara svim pacijentima.

Lečenje se razlikuje kod cistitisa, pijelonefritisa, infekcija u trudnoći i infekcija udruženih sa urološkim abnormalnostima.

Samoinicijativno uzimanje antibiotika ili ponavljanje ranije terapije bez procene može dovesti do neadekvatnog lečenja i razvoja rezistencije.

Da li čajevi, brusnica i D-manoza mogu izlečiti urinarnu infekciju?

Pojedini biljni preparati i suplementi istraživani su prvenstveno u prevenciji ponavljanih epizoda cistitisa, a dokazi o njihovoj efikasnosti nisu jednaki za sve proizvode.

Brusnica i D-manoza nisu pouzdana zamena za odgovarajuću terapiju akutne bakterijske infekcije, naročito kada postoje temperatura, bol u slabinama ili drugi znaci ozbiljnijeg oboljenja.

Dovoljan unos tečnosti može biti koristan, ali sam po sebi nije adekvatno lečenje svih urinarnih infekcija.

Kada je potrebno bolničko lečenje?

Hospitalizacija može biti potrebna kod pacijenata sa teškom sistemskom infekcijom, sepsom, izraženim povraćanjem, nemogućnošću uzimanja terapije na usta ili ozbiljnim komplikacijama.

Ako postoji istovremena infekcija i opstrukcija mokraćnog sistema, na primer zbog zaglavljenog kamena, može biti potrebna hitna urološka intervencija radi uspostavljanja oticanja mokraće.

Zašto se urinarne infekcije stalno vraćaju?

O ponavljanom cistitisu govorimo kada postoje najmanje dve epizode tokom šest meseci ili tri epizode tokom godinu dana.

Razlozi ponavljanja mogu biti različiti. Kod nekih pacijentkinja postoji izražena individualna sklonost infekcijama, dok kod drugih značajnu ulogu imaju hormonske promene, nepotpuno pražnjenje bešike, kalkuloza ili drugi faktori rizika.

Kod ponavljanih infekcija važno je potvrditi dijagnozu urinokulturom i proceniti potrebu za dodatnim ispitivanjem.

U određenim slučajevima mogu biti korisne preventivne mere, a kod žena nakon menopauze sa ponavljanim cistitisima lekar može razmotriti lokalnu vaginalnu estrogensku terapiju kada ne postoje kontraindikacije.

Nije svakoj osobi sa ponavljanim infekcijama potreban opsežan urološki dijagnostički postupak.

Kako smanjiti rizik od urinarnih infekcija?

Preventivne mere treba prilagoditi pacijentu i njegovim faktorima rizika.

Opšte preporuke uključuju:

  • Održavanje odgovarajućeg unosa tečnosti, kada za to ne postoje medicinska ograničenja.
  • Izbegavanje nepotrebnog zadržavanja mokraće.
  • Prepoznavanje i lečenje poremećaja pražnjenja bešike.
  • Izbegavanje nepotrebne upotrebe antibiotika.
  • Odgovarajuću intimnu higijenu bez agresivnih preparata.
  • Procenu faktora rizika kod osoba sa ponavljanim infekcijama.

Kod žena sa ponavljanim cistitisima koje unose malo tečnosti, povećanje unosa vode može smanjiti učestalost novih epizoda.

U prevenciji je posebno važno razlikovati mere sa dokazanim koristima od preparata čija efikasnost još nije dovoljno potvrđena.

Urinarne infekcije kod žena i muškaraca: da li postoji razlika?

Urinarne infekcije znatno su češće kod žena, ali se mogu javiti i kod muškaraca.

Kod muškaraca sa urinarnom infekcijom važno je proceniti moguće pridružene probleme, uključujući bolesti prostate, poremećaje pražnjenja bešike, kalkulozu ili druge urološke faktore.

Povišena temperatura, bol u međici ili izražene smetnje pri mokrenju mogu ukazivati i na akutni bakterijski prostatitis, koji zahteva drugačiju dijagnostičku i terapijsku procenu.

Kod žena nakon menopauze, hormonske promene mogu doprineti sklonosti ponavljanim infekcijama.

U trudnoći je potrebno posebno pažljivo ispitivanje i izbor bezbedne terapije, a značaj ima i otkrivanje asimptomatske bakteriurije.

Najčešća pitanja o urinarnim infekcijama

Koliko traje urinarna infekcija?

Trajanje zavisi od vrste infekcije, uzročnika, primenjene terapije i pridruženih faktora. Kod nekomplikovanog cistitisa tegobe se često poboljšavaju tokom prvih nekoliko dana odgovarajuće terapije. Ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, potrebna je ponovna procena.

Da li Klebsiella u urinu mora da se leči?

Ne u svakom slučaju. Ako nema simptoma, pozitivan nalaz može predstavljati asimptomatsku bakteriuriju. Odluka o terapiji zavisi od kliničke slike i posebnih okolnosti, poput trudnoće ili planirane invazivne urološke procedure.

Da li Enterococcus faecalis u urinu znači infekciju?

Ne nužno. Enterokok može biti uzročnik simptomatske infekcije, ali njegovo prisustvo u urinokulturi bez tegoba ne znači automatski da su potrebni antibiotici.

Da li urinarna infekcija može izazvati krv u mokraći?

Da. Cistitis može biti praćen prisustvom eritrocita u urinu. Međutim, krv u mokraći ima različite moguće uzroke i ne treba je bez dodatne procene automatski pripisivati infekciji.

Može li urinarna infekcija postojati bez peckanja pri mokrenju?

Može. Simptomi se razlikuju, posebno kod infekcija gornjih mokraćnih puteva. Pijelonefritis može biti praćen temperaturom i bolom u slabini čak i bez izraženih simptoma cistitisa.

Da li su urinarne infekcije zarazne?

Uobičajeni bakterijski cistitis najčešće nije polno prenosiva infekcija. Ipak, simptomi poput peckanja i učestalog mokrenja ponekad mogu biti posledica polno prenosivih uzročnika, pa je važno pravilno utvrditi uzrok tegoba.

Urološki pregled i ultrazvuk mokraćnih puteva u Beogradu

Kod upornih ili ponavljanih urinarnih infekcija, nejasnih laboratorijskih nalaza ili sumnje na pridruženi urološki problem, pregled omogućava procenu potrebe za dodatnom dijagnostikom i odgovarajućim lečenjem.

U Poliklinici Dr Rončević dostupni su specijalistički urološki pregledi i ultrazvučna dijagnostika bubrega i mokraćnih puteva.

Detaljnije o dostupnim pregledima pročitajte na stranici Urološki pregled u Beogradu.

Poliklinika Dr Rončević

Baba Višnjina 37, Vračar, Beograd – Google mapa

Telefoni za zakazivanje:

063 384 940

064 043 7000

Aktuelne cene pregleda možete pogledati u cenovniku Poliklinike Dr Rončević.

Ovaj članak ima informativni karakter i ne zamenjuje lekarski pregled. Povišena temperatura, jak bol u slabinama, drhtavica, izraženo pogoršanje opšteg stanja ili nemogućnost mokrenja zahtevaju hitnu medicinsku procenu.

Stručni izvori

  1. European Association of Urology (EAU) – Guidelines on Urological Infections, 2026
  2. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) – Clinical Overview of Urinary Tract Infections
  3. Infectious Diseases Society of America (IDSA) – Management of Asymptomatic Bacteriuria
  4. EAU – Urological Infections, 2026: Summary of Changes

Copyright Poliklinika Rončević 2003-2022