Migrena: simptomi, aura, uzroci i lečenje

22. novembar 2026. by dr Roncevic
Zena-sa-migrenom-na-kaucu-1200x675.png

 

Migrena je neurološki poremećaj koji se ispoljava ponavljanim napadima glavobolje, često praćenim mučninom, povraćanjem i pojačanom osetljivošću na svetlost i zvukove. Bol može biti toliko izražen da ometa svakodnevne aktivnosti, rad i odmor. Iako se migrena često opisuje kao jaka, pulsirajuća glavobolja, simptomi migrene nisu isti kod svih osoba. Neki pacijenti pre napada imaju smetnje vida ili trnjenje, poznate kao aura, dok se kod drugih glavobolja javlja bez prethodnih upozoravajućih znakova. Prepoznavanje karakteristika migrenskog napada važno je za pravilnu dijagnozu, izbor terapije i razlikovanje migrene od drugih uzroka glavobolje.

Šta je migrena i kako nastaje?

Migrena pripada primarnim glavoboljama, što znači da nije posledica druge bolesti ili strukturnog oštećenja mozga.

U njenom nastanku učestvuju složeni neurološki mehanizmi, uključujući promene u obradi bolnih nadražaja, aktivaciju trigeminovaskularnog sistema i delovanje signalnih molekula kao što je CGRP (peptid povezan sa genom za kalcitonin).

Sklonost migreni delimično je nasledna, ali se učestalost i težina napada razlikuju od osobe do osobe.

Migrena nije samo posledica stresa niti se može objasniti jednostavnim širenjem krvnih sudova. Reč je o složenom neurološkom poremećaju na koji utiču biološki faktori i individualni okidači.

Migrena: simptomi koje treba prepoznati

Tipičan napad migrene kod odraslih, kada se ne leči ili terapija nije uspešna, traje od 4 do 72 sata.

Najčešći simptomi migrene uključuju:

  • Pulsirajuću glavobolju, često izraženiju na jednoj strani glave, mada bol može biti obostran.
  • Umeren ili jak intenzitet bola.
  • Pogoršanje glavobolje pri fizičkoj aktivnosti, hodanju ili penjanju uz stepenice.
  • Mučninu, ponekad praćenu povraćanjem.
  • Pojačanu osetljivost na svetlost (fotofobija) i zvukove (fonofobija).
  • Potrebu za odmorom u mirnoj, zamračenoj prostoriji.

Kod nekih osoba napadu prethode umor, učestalo zevanje, promene raspoloženja, ukočenost vrata ili otežana koncentracija.

Nakon prestanka glavobolje mogu se zadržati iscrpljenost, usporenost i poteškoće sa koncentracijom.

Važno je naglasiti da nije svaka jaka glavobolja migrena, kao što ni svaka migrena ne mora imati sve navedene simptome.

Migrena sa aurom: šta je aura i kako se prepoznaje?

Migrena sa aurom predstavlja oblik migrene kod kojeg se javljaju prolazni, potpuno reverzibilni neurološki simptomi, najčešće pre početka glavobolje, ali ponekad tokom nje ili bez naknadne glavobolje.

Najčešća je vizuelna aura, koja se može manifestovati kao:

  • Svetlucave tačke, linije ili cikcak oblici u vidnom polju.
  • Slepe mrlje ili delimičan gubitak dela vidnog polja.
  • Postepeno širenje vizuelnih smetnji.

Pored vizuelnih promena, aura može uključivati trnjenje koje se postepeno širi, poremećaj osećaja ili prolazne smetnje govora.

Tipičan pojedinačni simptom aure razvija se postepeno i traje od 5 do 60 minuta. Kod složenijih oblika trajanje pojedinih simptoma može biti drugačije.

Da li je migrena sa aurom opasna?

Tipična aura je prolazna, ali prvi put nastale smetnje vida, govora ili osećaja ne smeju se automatski pripisati migreni.

Posebno je važno razlikovanje aure od tranzitornog ishemijskog ataka (TIA) i moždanog udara.

Iznenadna slabost jedne strane tela, nagli poremećaj govora ili vida zahtevaju hitnu medicinsku procenu, čak i kada osoba odranije ima migrenu.

Izraz „očna migrena“ često se koristi za različite vizuelne smetnje. Iznenadan ili prolazan gubitak vida samo na jednom oku zahteva posebno pažljivu procenu i ne treba ga samostalno proglašavati migrenskom aurom.

Migrena bez aure i drugi oblici migrene

Migrena bez aure najčešći je oblik migrene. Glavobolja nastaje bez prethodnih karakterističnih neuroloških simptoma, a mogu je pratiti mučnina, povraćanje i preosetljivost na svetlost i zvukove.

Menstrualna migrena povezana je sa menstrualnim ciklusom i hormonskim promenama. Kod pojedinih žena napadi se ponavljaju u periodu neposredno pre menstruacije ili tokom prvih dana krvarenja.

Hronična migrena podrazumeva glavobolju tokom najmanje 15 dana mesečno, duže od tri meseca, pri čemu najmanje osam dana mesečno ispunjava kriterijume za migrenu.

Kod osoba koje imaju učestale glavobolje posebno je važno proceniti i koliko često koriste lekove protiv bolova, jer njihova prekomerna upotreba može dodatno pogoršati problem.

Šta izaziva migrenu? Uzroci i okidači napada

Uzrok sklonosti migreni nije isto što i okidač pojedinačnog napada.

Kod osoba koje imaju migrenu napad mogu podstaći promene ritma spavanja, preskakanje obroka, nedovoljan unos tečnosti, izražen stres ili opuštanje nakon stresnog perioda.

Kod pojedinih pacijenata okidači mogu biti hormonske promene, intenzivni mirisi, jaka svetlost ili određene namirnice i pića.

Među najčešće prijavljivanim mogućim nutritivnim okidačima migrene nalaze se:

  • Alkoholna pića, naročito crno vino.
  • Zreli sirevi, kao što su parmezan, čedar i sirevi sa plemenitim plesnima.
  • Čokolada i proizvodi od kakaoa.
  • Suhomesnati i prerađeni mesni proizvodi, poput salama, kobasica i šunke, naročito oni sa dodatim nitritima.
  • Namirnice sa dodatim mononatrijum-glutamatom (MSG), koji se koristi kao pojačivač ukusa.
  • Proizvodi sa veštačkim zaslađivačem aspartamom.

Kod nekih osoba napadu može doprineti i prekomeran unos kofeina, kao i naglo smanjenje uobičajene količine kafe ili drugih napitaka koji sadrže kofein.

Međutim, ne postoji univerzalna lista okidača koja važi za sve osobe sa migrenom. Za mnoge navedene namirnice dokazi o direktnom izazivanju migrenskih napada nisu dovoljno pouzdani, a povezanost je često zasnovana na individualnim zapažanjima.

Zato se ne preporučuje nepotrebno izbacivanje velikog broja namirnica bez jasnog dokaza da su povezane sa napadima.

Vođenje dnevnika glavobolja može pomoći u prepoznavanju individualnih obrazaca i okolnosti u kojima se napadi ponavljaju.

Kako se postavlja dijagnoza migrene?

Dijagnoza migrene prvenstveno je klinička i zasniva se na detaljnoj anamnezi i karakteristikama glavobolje.

Tokom neurološkog pregleda lekar procenjuje:

  • Kada su glavobolje počele, koliko često se javljaju i koliko traju.
  • Lokalizaciju, intenzitet i karakter bola.
  • Prisustvo mučnine, povraćanja, osetljivosti na svetlost i zvukove.
  • Postojanje aure ili drugih neuroloških simptoma.
  • Porodičnu anamnezu migrene.
  • Ranije korišćenu terapiju i njen efekat.

Koristan je dnevnik u kojem se beleže dani sa glavoboljom, pridruženi simptomi, uzeti lekovi i mogući okidači.

Da li su potrebni magnetna rezonanca ili skener glave?

Kod osobe sa tipičnim simptomima migrene, urednim neurološkim nalazom i bez upozoravajućih znakova, snimanje glave nije rutinski neophodno samo radi potvrde dijagnoze.

Magnetna rezonanca (MR) ili kompjuterizovana tomografija (CT) razmatraju se kada karakteristike glavobolje, neurološki nalaz ili drugi klinički podaci ukazuju na mogućnost sekundarnog uzroka.

O potrebi za dodatnom dijagnostikom odlučuje lekar nakon pregleda.

Migrena: lečenje akutnog napada

Lečenje migrene zavisi od učestalosti napada, intenziteta tegoba, pridruženih bolesti, drugih lekova koje pacijent koristi i prethodnog odgovora na terapiju.

Lekovi za prekid migrenskog napada

Za akutno lečenje koriste se odgovarajući analgetici ili nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), kao i lekovi specifični za migrenu, pre svega triptani, kada za njih postoje odgovarajuće indikacije.

Kod pojedinih pacijenata lekar može preporučiti kombinaciju triptana i odgovarajućeg analgetika, a u slučaju mučnine i povraćanja i antiemetik.

Što se lek ranije uzme kada počne migrena, to je delotvorniji.

Triptani nisu pogodni za svakog pacijenta, naročito kod određenih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. Izbor leka mora biti individualizovan.

Opioidni analgetici ne preporučuju se za rutinsko lečenje migrene.

Zašto nije dobro često uzimati lekove protiv glavobolje?

Prekomerna upotreba lekova za prekid glavobolje može dovesti do glavobolje povezane sa prekomernom upotrebom medikamenata.

Rizik zavisi od vrste leka i broja dana tokom kojih se koristi. Kod triptana i kombinovanih analgetika posebno je važna upotreba tokom 10 ili više dana mesečno, a kod jednostavnih analgetika tokom 15 ili više dana mesečno, kroz duži period.

Ako postoji potreba za lekovima protiv glavobolje više puta nedeljno, savetuje se procena dosadašnje terapije i razmatranje preventivnog lečenja.

Preventivno lečenje migrene

Kod čestih, dugotrajnih ili naročito onesposobljavajućih napada može biti potrebno preventivno lečenje.

Cilj preventivne terapije nije samo smanjenje intenziteta bola već i smanjenje broja migrenskih dana i poboljšanje kvaliteta života.

U zavisnosti od kliničke slike, lekar može razmotriti odgovarajuće preventivne lekove, među kojima su propranolol, amitriptilin ili topiramat, kada nisu kontraindikovani.

Kod određenih pacijenata postoje i savremenije mogućnosti lečenja usmerene na CGRP signalni put. Kod hronične migrene, uz odgovarajuće indikacije, može se razmotriti i terapija botulinum toksinom.

Izbor terapije zavisi od medicinskih indikacija, kontraindikacija i dostupnosti odgovarajućeg lečenja.

Posebna pažnja potrebna je kod žena koje planiraju trudnoću ili su trudne. Topiramat nosi značajne rizike za plod i ne sme se koristiti za prevenciju migrene u trudnoći. Terapiju je neophodno individualno planirati sa lekarom.

Kako smanjiti učestalost napada migrene?

Pored odgovarajuće terapije, određene svakodnevne navike mogu doprineti boljoj kontroli migrene.

Koristan je redovan ritam spavanja, izbegavanje dugih perioda bez obroka, dovoljan unos tečnosti i fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju.

Tehnike upravljanja stresom mogu biti od pomoći, naročito kada pacijent primećuje povezanost napada sa stresnim periodima.

Dnevnik glavobolja pomaže i u praćenju uspešnosti lečenja. U njemu se beleže broj dana sa glavoboljom, intenzitet tegoba, korišćeni lekovi i njihovo dejstvo.

Česta pitanja o migreni

Koliko traje napad migrene?

Kod odraslih tipična nelečena migrena traje između 4 i 72 sata. Ako glavobolja traje duže, menja karakter ili je praćena neuobičajenim simptomima, potrebna je lekarska procena.

Može li migrena da se javi bez glavobolje?

Da. Kod pojedinih osoba migrenska aura može se javiti bez naknadne glavobolje. Ipak, novonastali neurološki simptomi moraju se pažljivo proceniti kako bi se isključili drugi uzroci.

Da li migrena može potpuno da se izleči?

Ne postoji terapija koja pouzdano i trajno uklanja sklonost migreni kod svih osoba. Međutim, odgovarajuće lečenje može značajno smanjiti učestalost i težinu napada.

Da li pirsing uha pomaže kod migrene?

Za takozvani daith pirsing, koji se ponekad reklamira kao „pirsing za migrenu“, ne postoje kvalitetni naučni dokazi da predstavlja delotvorno lečenje. Zbog mogućih komplikacija, kao što su infekcija i bol, ne preporučuje se kao zamena za medicinski pristup.

Kada treba otići kod neurologa zbog migrene?

Pregled je posebno važan kada su napadi učestali, kada ometaju svakodnevno funkcionisanje, kada dosadašnja terapija nije dovoljno efikasna ili kada se obrazac glavobolje promeni.

Neurološki pregled zbog migrene u Beogradu

Ukoliko imate ponavljane glavobolje, sumnju na migrenu ili već postavljenu dijagnozu sa nedovoljno kontrolisanim napadima, neurološki pregled može pomoći u proceni tegoba i izboru odgovarajućeg pristupa lečenju.

U Poliklinici Dr Rončević moguće je zakazati pregled neurologa, tokom kojeg se na osnovu anamneze, kliničkog i neurološkog nalaza procenjuje potreba za daljim ispitivanjima i terapijom.

Detaljnije o pregledu pročitajte na stranici Pregled neurologa i psihijatra.

Poliklinika Dr Rončević
Baba Višnjina 37, Vračar, Beograd

Zakazivanje i informacije: 063 384 940 ili 064 043 7000.

Lokacija Poliklinike na Google mapi (https://www.google.com/maps/search/?api=1

Copyright Poliklinika Rončević 2003-2022