Anemija: simptomi, uzroci, dijagnostika i lečenje

Anemija (malokrvnost) je stanje u kojem je koncentracija hemoglobina u krvi niža od odgovarajućih referentnih vrednosti, zbog čega može biti smanjena sposobnost krvi da prenosi kiseonik do tkiva. Najčešći simptomi anemije su umor, malaksalost, bledilo, vrtoglavica, lupanje srca i zamaranje pri fizičkom naporu.
Anemija može nastati zbog nedostatka gvožđa, vitamina B12 ili folata, gubitka krvi, hroničnih bolesti ili poremećaja stvaranja i razgradnje eritrocita.
Anemija nije samostalna dijagnoza uzroka, već nalaz koji zahteva objašnjenje. Zbog toga je važno utvrditi zašto je hemoglobin snižen, a ne samo pokušati da se njegova vrednost poveća.
Šta je anemija i kako nastaje?
Hemoglobin je protein koji se nalazi u eritrocitima, odnosno crvenim krvnim zrncima, i omogućava prenos kiseonika iz pluća do tkiva.
Kada je koncentracija hemoglobina snižena, organizam može dobijati manje kiseonika nego što mu je potrebno, naročito tokom fizičkog napora.
Prema kriterijumima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), anemija se kod odraslih najčešće definiše sledećim vrednostima:
| Grupa | Hemoglobin |
|---|---|
| Odrasle žene koje nisu trudne | Ispod 120 g/L |
| Odrasli muškarci | Ispod 130 g/L |
U trudnoći se primenjuju drugačije granične vrednosti, koje zavise od trimestra. Referentne vrednosti razlikuju se i kod dece, a tumačenje nalaza uvek mora uzeti u obzir uzrast, kliničko stanje i druge okolnosti.
Snižena koncentracija hemoglobina može biti posledica tri osnovna mehanizma:
- Gubitka krvi
- Smanjenog stvaranja eritrocita
- Ubrzane razgradnje eritrocita, odnosno hemolize
Kod pojedinih pacijenata istovremeno može postojati više uzroka.
Anemija: simptomi i prvi znaci malokrvnosti
Simptomi anemije zavise od stepena sniženja hemoglobina, brzine nastanka anemije, životne dobi i prisustva drugih bolesti.
Najčešći simptomi malokrvnosti su:
- Dugotrajan umor i izražena malaksalost
- Bledilo kože i sluzokoža
- Vrtoglavica i glavobolja
- Lupanje srca ili ubrzan srčani rad
- Brže zamaranje tokom svakodnevnih aktivnosti
- Nedostatak vazduha pri naporu
- Osećaj slabosti i smanjena fizička izdržljivost
- Otežana koncentracija
Kod blažih oblika anemije simptomi mogu biti diskretni ili potpuno odsutni, pa se poremećaj otkriva slučajno, prilikom laboratorijskog pregleda.
Sa druge strane, brzo nastala anemija može izazvati značajne tegobe čak i kada vrednost hemoglobina nije izrazito niska.
Simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak gvožđa
Kod anemije izazvane nedostatkom gvožđa mogu se javiti i dodatne tegobe:
- Lomljivi nokti
- Promene na jeziku i sluzokoži usne duplje
- Pojačano opadanje kose
- Sindrom nemirnih nogu
- Neobična želja za konzumiranjem nejestivih materija, poput leda (pagofagija)
Navedene promene nisu specifične isključivo za nedostatak gvožđa, ali mogu biti značajne u kombinaciji sa laboratorijskim nalazima.
Koji su najčešći uzroci anemije?
1. Nedostatak gvožđa
Nedostatak gvožđa jedan je od najčešćih uzroka anemije.
Gvožđe je neophodno za stvaranje hemoglobina. Kada se njegove zalihe smanje, organizam postepeno gubi sposobnost da stvara dovoljnu količinu normalnog hemoglobina.
Do nedostatka gvožđa može doći zbog:
- Obilnih i dugotrajnih menstrualnih krvarenja
- Hroničnog krvarenja iz digestivnog trakta
- Nedovoljnog unosa gvožđa hranom
- Povećanih potreba tokom trudnoće
- Poremećaja apsorpcije gvožđa, uključujući celijakiju i određene bolesti organa za varenje
- Prethodnih operacija želuca ili creva
Anemija nastala zbog nedostatka gvožđa naziva se sideropenijska anemija.
Važno je naglasiti da nedostatak gvožđa može postojati i pre nego što dođe do sniženja hemoglobina.
2. Nedostatak vitamina B12 i folata
Vitamin B12 i folati neophodni su za normalno stvaranje krvnih ćelija.
Njihov nedostatak može dovesti do megaloblastne anemije, kod koje je poremećeno sazrevanje eritrocita.
Nedostatak vitamina B12 može biti povezan sa autoimunim gastritisom, poremećenom apsorpcijom, određenim lekovima ili nedovoljnim unosom.
Pored anemije, deficit vitamina B12 može izazvati trnjenje ekstremiteta, poremećaj hoda i druge neurološke tegobe, koje zahtevaju pravovremenu procenu.
3. Hronične bolesti i zapaljenski procesi
Anemija može pratiti hronične zapaljenske bolesti, hroničnu bubrežnu bolest, malignitete i druga dugotrajna oboljenja.
U tim stanjima može doći do poremećenog iskorišćavanja gvožđa, smanjene proizvodnje eritropoetina ili drugih promena koje utiču na stvaranje eritrocita.
4. Gubitak krvi
Anemija može nastati usled akutnog ili dugotrajnog gubitka krvi.
Kod žena u reproduktivnom periodu jedan od čestih uzroka su obilne menstruacije. U takvim slučajevima, pored hematološke procene, može biti potreban i ginekološki pregled.
Kod muškaraca i žena nakon menopauze, posebno je važno razmotriti mogućnost hroničnog gubitka krvi iz digestivnog trakta.
Anemija kod muškaraca zahteva posebnu pažnju i dijagnostičku obradu, naročito kada je potvrđen nedostatak gvožđa. Kod sideropenijske anemije potrebno je utvrditi uzrok deficita gvožđa i isključiti mogući skriveni gubitak krvi iz digestivnog trakta, čak i kada nema vidljivog krvarenja ili digestivnih tegoba. U skladu sa kliničkom procenom, obrada može uključiti gastroskopiju i kolonoskopiju.
Prema kliničkoj proceni, može biti potreban pregled gastroenterologa i odgovarajuća endoskopska dijagnostika.
5. Pojačana razgradnja eritrocita i bolesti koštane srži
Ređi uzroci anemije uključuju hemolitičke anemije, određene nasledne bolesti krvi i poremećaje koštane srži.
U tim slučajevima potrebna su ciljana hematološka ispitivanja kako bi se utvrdio osnovni uzrok.
Koje vrste anemije postoje?
Anemije se mogu razvrstavati prema uzroku nastanka, ali i prema veličini eritrocita, koja se procenjuje na osnovu MCV parametra u kompletnoj krvnoj slici.
Najvažnije vrste su:
- Sideropenijska anemija: nastaje usled nedostatka gvožđa i često je praćena sitnijim eritrocitima, odnosno mikrocitozom.
- Megaloblastna anemija: najčešće nastaje zbog nedostatka vitamina B12 ili folata i može biti praćena makrocitozom.
- Anemija hronične bolesti: povezana je sa zapaljenskim, bubrežnim i drugim hroničnim oboljenjima.
- Hemolitička anemija: nastaje kada se eritrociti razgrađuju brže nego što organizam može da ih nadoknadi.
- Anemije povezane sa bolestima koštane srži: posledica su poremećenog stvaranja krvnih ćelija.
Sama vrednost MCV-a nije dovoljna da bi se pouzdano utvrdio uzrok anemije. Kod pojedinih pacijenata istovremeno mogu postojati različiti poremećaji.
Kako se dijagnostikuje anemija?
Dijagnostika anemije počinje kompletnom krvnom slikom (KKS), ali se ne završava potvrdom sniženog hemoglobina.
Za određivanje uzroka neophodno je povezati laboratorijske rezultate sa simptomima, anamnezom i kliničkim pregledom.
Kompletna krvna slika
Najvažniji parametri uključuju:
- Hemoglobin (Hb): osnovni pokazatelj za utvrđivanje anemije
- Hematokrit (Hct): udeo eritrocita u zapremini krvi
- MCV: prosečna zapremina eritrocita
- MCH i MCHC: parametri povezani sa sadržajem i koncentracijom hemoglobina u eritrocitima
- RDW: pokazatelj varijabilnosti veličine eritrocita
Broj retikulocita može pomoći u proceni odgovora koštane srži na anemiju.
Feritin i parametri metabolizma gvožđa
Feritin je važan pokazatelj zaliha gvožđa u organizmu.
Snižena vrednost feritina govori u prilog nedostatku gvožđa. Međutim, kod zapaljenskih i pojedinih hroničnih bolesti feritin može biti normalan ili povišen i kada postoji deficit gvožđa.
Zbog toga se, kada je potrebno, određuju i drugi parametri, naročito saturacija transferina (TSAT), uz procenu zapaljenskog stanja.
Savremene smernice Američkog društva za hematologiju (ASH) iz 2026. godine naglašavaju značaj odgovarajućih dijagnostičkih pragova feritina i njihovog tumačenja u kliničkom kontekstu.
Dodatne analize
U zavisnosti od nalaza, lekar može preporučiti:
- Vitamin B12 i folate
- Razmaz periferne krvi
- Broj retikulocita
- Bilirubin, LDH i haptoglobin kod sumnje na hemolizu
- Kreatinin i procenu bubrežne funkcije
- CRP i druge pokazatelje zapaljenja
- Dodatna ispitivanja radi otkrivanja mogućeg izvora krvarenja
Nisu sve ove analize potrebne svakom pacijentu. Njihov izbor zavisi od vrste anemije i kliničke procene.
Kako se leči anemija?
Lečenje anemije zavisi od njenog uzroka. Ne postoji jedna terapija koja odgovara svim pacijentima.
Lečenje anemije zbog nedostatka gvožđa
Kod potvrđenog nedostatka gvožđa najčešće se primenjuju oralni preparati gvožđa.
Doza i režim uzimanja određuju se prema težini deficita, toleranciji i odgovoru na terapiju. Kod nekih pacijenata režim uzimanja svakog drugog dana može poboljšati podnošljivost.
Intravensko gvožđe može biti potrebno kada:
- Oralna terapija nije podnošljiva
- Ne dolazi do očekivanog poboljšanja
- Postoji poremećena apsorpcija
- Kliničko stanje zahteva drugačiji pristup nadoknadi gvožđa
Važno je istovremeno utvrditi i lečiti uzrok njegovog gubitka ili nedostatka.
Lečenje anemije zbog nedostatka vitamina B12 ili folata
Kod potvrđenog deficita vitamina B12 primenjuje se odgovarajuća nadoknada, oralno ili parenteralno, u zavisnosti od uzroka, težine deficita i kliničkih manifestacija.
Kod nedostatka folata primenjuje se folna kiselina, ali je prethodno važno razmotriti istovremeni deficit vitamina B12, kako se ne bi propustile njegove neurološke posledice.
Lečenje anemije povezane sa hroničnim bolestima
Kod ovih pacijenata lečenje je usmereno na osnovnu bolest, a po potrebi se primenjuju i dodatne ciljane terapijske mere.
Kod teških ili simptomatskih oblika anemije ponekad je potrebna transfuzija eritrocita. Odluka se donosi individualno, na osnovu kliničkog stanja, vrednosti hemoglobina i drugih faktora.
Preparati gvožđa ne treba da se uzimaju samoinicijativno samo zato što je hemoglobin snižen. Svaka anemija nije posledica nedostatka gvožđa.
Ishrana kod anemije: šta može da pomogne?
Ishrana ima važnu ulogu u obezbeđivanju odgovarajućeg unosa gvožđa, vitamina B12 i folata, ali kod razvijene anemije često nije dovoljna kao jedina terapijska mera.
Namirnice koje sadrže gvožđe uključuju:
- Meso i ribu
- Mahunarke, poput pasulja, sočiva i leblebija
- Tamnozeleno lisnato povrće
- Određene žitarice i semenke
Vitamin C iz hrane može poboljšati apsorpciju nehem gvožđa iz biljnih namirnica, dok čaj i kafa uz obrok mogu smanjiti njegovu apsorpciju.
Osobe koje imaju potvrđenu sideropenijsku anemiju treba da se pridržavaju terapije koju je preporučio lekar, uz odgovarajuću ishranu.
Da li je anemija opasna?
Anemija može biti blaga i bez izraženih simptoma, ali može predstavljati i znak ozbiljnog osnovnog oboljenja.
Posebnu pažnju zahtevaju:
- Izrazito snižen hemoglobin
- Brz pad vrednosti hemoglobina
- Anemija praćena aktivnim krvarenjem
- Anemija kod pacijenata sa značajnim srčanim ili plućnim bolestima
- Anemija udružena sa drugim poremećajima krvne slike
Čak i kada simptomi nisu izraženi, neobjašnjivu anemiju ne treba zanemarivati.
Kada je potreban pregled hematologa?
Pregled hematologa posebno je važan kada:
- Uzrok anemije nije jasan nakon početne obrade
- Hemoglobin nastavlja da opada
- Anemija ne reaguje na odgovarajuću terapiju
- Postoji sumnja na hemolizu ili poremećaj koštane srži
- Istovremeno postoje promene broja leukocita ili trombocita
- Potrebna je specijalizovana dijagnostika ili praćenje hematološke bolesti
Kod anemije koja nastaje u okviru drugih bolesti, početnu obradu često može započeti internista, uz dalje uključivanje odgovarajućeg specijaliste.
Detaljnije o tome kada je potreban specijalistički pregled i kako se pripremiti pročitajte na stranici Pregled hematologa u Beogradu.
U Poliklinici Dr Rončević na Vračaru hematološke preglede obavljaju dr Tatjana Dragišić i dr Katarina Marković.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji su prvi simptomi anemije?
Najčešći prvi simptomi su umor, malaksalost, bledilo, vrtoglavica i brže zamaranje. Kod blažih oblika anemije simptomi mogu potpuno izostati.
Da li su anemija i malokrvnost isto?
Da. Malokrvnost je uobičajeni naziv za anemiju, odnosno stanje u kojem je koncentracija hemoglobina niža od odgovarajućih referentnih vrednosti.
Da li nizak hemoglobin uvek znači nedostatak gvožđa?
Ne. Nizak hemoglobin može biti posledica nedostatka gvožđa, ali i deficita vitamina B12 ili folata, hroničnih bolesti, krvarenja, hemolize i drugih poremećaja.
Može li anemija postojati bez simptoma?
Može. Blaga anemija koja nastaje postepeno ponekad ne izaziva očigledne tegobe i otkriva se tek laboratorijskom analizom.
Kako se najbrže može povećati hemoglobin?
Način i brzina oporavka zavise od uzroka i težine anemije. Ne postoji univerzalna metoda za brzo povećanje hemoglobina. Pravilno lečenje podrazumeva utvrđivanje uzroka i primenu odgovarajuće terapije.
Koliko traje lečenje anemije?
Trajanje lečenja zavisi od vrste anemije, njenog uzroka i odgovora na terapiju. Kod sideropenijske anemije nadoknada gvožđa često se nastavlja i nakon normalizacije hemoglobina radi obnavljanja zaliha gvožđa.
Da li anemija može biti znak ozbiljne bolesti?
Može, ali ne mora. Većina uzroka može se uspešno dijagnostikovati i lečiti, dok pojedine anemije mogu biti povezane sa hroničnim krvarenjem, bolestima koštane srži ili drugim značajnim oboljenjima. Zbog toga je važno utvrditi uzrok.
Poliklinika Dr Rončević: zakazivanje i lokacija
Poliklinika Dr Rončević
Baba Višnjina 37, Vračar, Beograd
Zakazivanje pregleda:
Važeće cene dostupne su u cenovniku Poliklinike.
Adresa i mapa: Poliklinika Dr Rončević, Baba Višnjina 37 – Google Maps.
Stručni izvori
- World Health Organization (WHO): Anaemia. Pregled definicije, simptoma i uzroka anemije.
- WHO: Guideline on haemoglobin cutoffs to define anaemia in individuals and populations, 2024. Dijagnostički kriterijumi za anemiju.
- American Society of Hematology (ASH): 2026 Guidelines for Diagnosis of Iron Deficiency. Savremene preporuke za tumačenje feritina i dijagnostiku nedostatka gvožđa.
- American Gastroenterological Association (AGA): Management of Iron Deficiency Anemia, 2024. Preporuke za oralnu i intravensku nadoknadu gvožđa.
- American Family Physician: Iron Deficiency Anemia – Evaluation and Management, 2025. Klinička procena, dijagnostika, ispitivanje uzroka i lečenje sideropenijske anemije.

