Pregled psihijatra je specijalistički pregled namenjen proceni, dijagnostici, lečenju i praćenju poremećaja mentalnog zdravlja. Psihijatar je lekar specijalista koji procenjuje psihičko stanje pacijenta, emocionalne i misaone tegobe, promene ponašanja i njihov uticaj na svakodnevni život.
U Poliklinici Dr Rončević na Vračaru u Beogradu možete obaviti psihijatrijski pregled zbog anksioznosti, napada panike, depresivnog raspoloženja, poremećaja spavanja i drugih psihičkih tegoba.
Pregled se zasniva prvenstveno na razgovoru sa pacijentom, uz uvid u prethodne bolesti i terapiju. Cilj je da se utvrde priroda i mogući uzroci tegoba i, kada je potrebno, napravi individualni plan lečenja i praćenja.
Pregled kod psihijatra preporučuje se kada psihičke ili emocionalne tegobe traju, ponavljaju se ili počinju da utiču na san, koncentraciju, posao, odnose sa drugim ljudima i svakodnevno funkcionisanje.
Najčešći razlozi za odlazak psihijatru su:
Anksioznost i preterana zabrinutost: stalna napetost, unutrašnji nemir, osećaj straha i teškoće u opuštanju.
Napadi panike: iznenadne epizode intenzivnog straha praćene lupanjem srca, drhtanjem, preznojavanjem, osećajem gušenja ili gubitka kontrole.
Depresivno raspoloženje: dugotrajna tuga, gubitak interesovanja, smanjena energija, povlačenje iz svakodnevnih aktivnosti i osećaj bezvoljnosti.
Poremećaji spavanja: teškoće sa uspavljivanjem, učestalo buđenje ili dugotrajna nesanica, naročito kada su povezani sa promenama raspoloženja.
Opsesivne misli i kompulzivno ponašanje: ponavljajuće neželjene misli ili radnje koje izazivaju uznemirenost i ometaju svakodnevni život.
Promene raspoloženja i ponašanja: izražene oscilacije raspoloženja, razdražljivost, impulsivnost ili druge promene koje zahtevaju stručnu procenu.
Tegobe povezane sa stresnim i traumatskim iskustvima: psihičke smetnje koje se javljaju nakon teških životnih događaja.
Problemi sa koncentracijom i svakodnevnim funkcionisanjem: naročito kada su udruženi sa drugim psihičkim simptomima.
Psihijatrijski pregled može biti potreban i osobama koje već koriste psihijatrijsku terapiju, ali imaju nedovoljno poboljšanje, neželjena dejstva lekova ili potrebu za procenom daljeg lečenja.
Nije neophodno čekati da tegobe postanu veoma izražene. Ranija stručna procena može pomoći da se problem pravovremeno prepozna i odredi odgovarajući pristup.
Psihijatrijski pregled započinje razgovorom o tegobama zbog kojih se pacijent javlja, njihovom trajanju, intenzitetu i okolnostima u kojima su nastale.
Psihijatar procenjuje aktuelno psihičko stanje i prikuplja podatke o prethodnom zdravstvenom stanju, ranijem lečenju i lekovima koje pacijent koristi.
Tokom pregleda mogu se razmatrati raspoloženje, anksioznost, tok i sadržaj mišljenja, pažnja, pamćenje, spavanje i druge psihičke funkcije.
Važan deo razgovora odnosi se i na uticaj tegoba na porodični, društveni i profesionalni život.
Na prvom pregledu psihijatar može postaviti pitanja o tome kada su simptomi počeli, koliko često se pojavljuju, šta ih pogoršava ili ublažava i koliko utiču na svakodnevne aktivnosti.
Razgovara se i o ranijim bolestima, terapiji, upotrebi alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci kada je to relevantno, kao i o važnim životnim okolnostima.
Po potrebi se procenjuje i postojanje rizika od samopovređivanja ili drugih ozbiljnih posledica psihičkog stanja.
Pregled se odvija kroz stručan razgovor, uz poštovanje dostojanstva i privatnosti pacijenta.
Psihijatrijska dijagnoza najčešće se zasniva na kliničkoj proceni, a ne na jednom laboratorijskom testu.
Ipak, određene telesne bolesti, hormonski i metabolički poremećaji, kao i pojedini lekovi, mogu doprineti psihičkim simptomima.
Zbog toga psihijatar, kada postoji odgovarajuća indikacija, može preporučiti laboratorijske analize ili pregled drugog specijaliste.
Psihijatar se bavi dijagnostikom i lečenjem različitih poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući anksiozne i depresivne poremećaje, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, bipolarni poremećaj i druga stanja.
Psihijatrijska procena može biti važna i kod dugotrajne nesanice povezane sa psihičkim tegobama, poremećaja prilagođavanja, psihičkih posledica traumatskih događaja i određenih promena ponašanja.
Prisustvo nekog simptoma ne znači automatski da osoba ima psihijatrijsko oboljenje. Dijagnoza se postavlja tek nakon odgovarajuće stručne procene.
Lečenje psihijatrijskih poremećaja zavisi od dijagnoze, težine simptoma, prethodnog lečenja, pridruženih bolesti i individualnih potreba pacijenta.
U zavisnosti od kliničke slike, plan lečenja može obuhvatiti farmakoterapiju, preporuku odgovarajuće psihoterapije, promene određenih životnih navika i redovne kontrolne preglede.
Ne. Pregled psihijatra ne znači automatski uvođenje lekova.
Kod pojedinih stanja može biti preporučena psihoterapija ili drugi vid stručne podrške, dok je kod drugih farmakološko lečenje važan deo terapijskog plana.
Kada su lekovi indikovani, psihijatar objašnjava očekivane koristi, moguće neželjene efekte, način primene i potrebu za praćenjem.
Odluka o terapiji donosi se uz uvažavanje kliničkog stanja i, kada je moguće, informisanog izbora pacijenta.
Kontrolni psihijatrijski pregled namenjen je proceni toka bolesti, odgovora na terapiju, eventualnih neželjenih dejstava i potrebe za promenom plana lečenja.
Učestalost kontrola određuje se individualno, u zavisnosti od stanja pacijenta i primenjene terapije.
Psihijatrijske lekove ne treba samostalno prekidati, menjati dozu ili zamenjivati drugim preparatima bez konsultacije sa lekarom.
Psihijatar je lekar koji je završio specijalizaciju iz psihijatrije. Može da postavlja medicinske dijagnoze, propisuje lekove i prati njihovo dejstvo.
Psiholog je stručnjak obrazovan u oblasti psihologije i može se baviti psihološkom procenom, savetovanjem i drugim poslovima u okviru svojih kvalifikacija. Psiholog koji nije i lekar ne propisuje lekove.
Psihoterapeut sprovodi psihoterapijski rad u skladu sa odgovarajućom edukacijom i stručnim kvalifikacijama. Psihoterapeuti mogu imati različito osnovno obrazovanje.
Kod pojedinih pacijenata najbolje rezultate može pružiti kombinacija psihijatrijskog lečenja i odgovarajuće psihoterapije.
Neurolog se prvenstveno bavi bolestima nervnog sistema, kao što su migrena, epilepsija, neuropatije, Parkinsonova bolest i druga neurološka oboljenja.
Psihijatar se prvenstveno bavi poremećajima mentalnog zdravlja, uključujući poremećaje raspoloženja, anksiozne poremećaje i druga psihijatrijska stanja.
Određeni simptomi, kao što su promene koncentracije, pamćenja, sna ili ponašanja, mogu zahtevati procenu obe specijalnosti.
Detaljnije o neurološkom pregledu pročitajte na stranici Pregled neurologa u Beogradu.
Psihijatrijski pregled podrazumeva razgovor o ličnim i zdravstvenim podacima, zbog čega su poverljivost i poštovanje privatnosti posebno važni.
Zdravstveni podaci obrađuju se u skladu sa pravilima o medicinskoj dokumentaciji, zaštiti podataka i profesionalnoj tajni, uz zakonom predviđene izuzetke.
Pacijent ima pravo da dobije razumljive informacije o svom zdravstvenom stanju, predloženom lečenju i mogućnostima daljeg praćenja.
Određena stanja zahtevaju neodložnu medicinsku procenu, a ne čekanje na zakazani ambulantni pregled.
Hitnu pomoć potrebno je potražiti kod neposredne opasnosti od samoubistva ili ozbiljnog samopovređivanja, izražene psihičke uznemirenosti uz opasnost po sebe ili druge, kao i kod teške dezorganizacije ponašanja ili drugih akutnih stanja koja ugrožavaju bezbednost.
U takvim situacijama potrebno je obratiti se hitnoj medicinskoj službi ili odgovarajućoj urgentnoj psihijatrijskoj ustanovi.
Pregled je preporučljiv kada anksioznost, depresivno raspoloženje, napadi panike, nesanica ili druge psihičke tegobe traju, ponavljaju se ili negativno utiču na svakodnevni život.
Prvi pregled obuhvata razgovor o aktuelnim simptomima, njihovom trajanju, prethodnim bolestima, terapiji i važnim životnim okolnostima. Psihijatar procenjuje psihičko stanje i predlaže naredne korake.
Trajanje zavisi od vrste pregleda, složenosti tegoba i potrebe za detaljnijom procenom. Prvi pregled obično zahteva više vremena za prikupljanje podataka od kontrolnog pregleda.
Ne. Psihijatru se možete obratiti i kada niste sigurni šta uzrokuje vaše tegobe. Jedna od svrha pregleda upravo je procena simptoma i utvrđivanje da li postoji poremećaj koji zahteva lečenje.
Da. Psihijatar je obavezan da poštuje profesionalnu tajnu i pravila zaštite zdravstvenih podataka, uz izuzetke predviđene zakonom.
Ne. Odluka o lekovima zavisi od kliničkog stanja. Nekim pacijentima preporučuju se drugi vidovi lečenja ili stručne podrške, dok je kod drugih farmakoterapija značajan deo lečenja.
Preporučljivo je poneti prethodne specijalističke izveštaje, relevantne medicinske nalaze i podatke o lekovima koje koristite, naročito ako ste već bili na psihijatrijskom lečenju.
U Poliklinici Dr Rončević na Vračaru u Beogradu možete zakazati privatni psihijatrijski pregled radi procene aktuelnih tegoba, dijagnostike i određivanja odgovarajućeg plana lečenja.
U našem stručnom timu je dr Jovan Jugović, specijalista psihijatrije.
Detaljnije o našem medicinskom timu možete pročitati na stranici Stručni tim Poliklinike Dr Rončević.
Adresa:
Poliklinika Dr Rončević
Baba Višnjina 37, Vračar, Beograd
Zakazivanje pregleda:
Pronađite Polikliniku na Google mapi
Aktuelnu cenu psihijatrijskog pregleda pogledajte u cenovniku Poliklinike Dr Rončević.
