Apneja u snu: lečenje CPAP aparatom i druge mogućnosti terapije

19. novembar 2026. by dr Roncevic
CPAP-uredjaj-uz-miran-san-1200x675.png

 

 

Apneja u snu: lečenje zavisi od težine poremećaja disanja, izraženosti simptoma, pridruženih bolesti i individualnih karakteristika pacijenta. Iako je CPAP terapija jedna od najefikasnijih i najčešće primenjivanih metoda lečenja opstruktivne sleep apnee, ona nije jedina mogućnost.

Kod određenih pacijenata značajnu ulogu imaju smanjenje telesne mase, promena položaja tokom spavanja, oralne udlage i druge terapijske procedure.

Cilj lečenja nije samo smanjenje hrkanja, već uspostavljanje što normalnijeg disanja tokom spavanja, poboljšanje kvaliteta sna, ublažavanje dnevnih tegoba i smanjenje opterećenja organizma.

Izbor terapije mora biti zasnovan na objektivnoj dijagnostici i individualnoj medicinskoj proceni.

Kada je potrebno lečenje opstruktivne apneje u snu?

Odluka o lečenju donosi se na osnovu rezultata dijagnostičkog testiranja i celokupnog kliničkog stanja pacijenta.

Posebno su značajni:

  • težina opstruktivne apneje, odnosno učestalost respiratornih događaja;
  • stepen i trajanje smanjenja zasićenosti krvi kiseonikom tokom spavanja;
  • prisustvo izražene dnevne pospanosti i drugih simptoma;
  • uticaj poremećaja na svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života;
  • pridružene bolesti, naročito arterijska hipertenzija i druga kardiovaskularna oboljenja;
  • gojaznost, anatomske karakteristike i drugi individualni faktori.

Kod pacijenata sa umerenom ili teškom opstruktivnom apnejom CPAP ili APAP terapija često predstavljaju osnovni terapijski pristup.

Međutim, terapija pozitivnim pritiskom može biti indikovana i kod pojedinih pacijenata sa blažom apnejom, naročito kada postoji izražena dnevna pospanost ili značajno narušen kvalitet života.

Ne postoji univerzalna terapija koja je podjednako odgovarajuća za svakog pacijenta.

Apneja u snu: lečenje CPAP aparatom

CPAP (Continuous Positive Airway Pressure) predstavlja terapiju kontinuiranim pozitivnim pritiskom u disajnim putevima.

Aparat preko maske dovodi vazduh pod odgovarajućim pritiskom, čime pomaže da gornji disajni putevi ostanu otvoreni tokom spavanja.

Na taj način smanjuje se broj epizoda opstrukcije disajnih puteva, kao i broj apneja i hipopneja.

Kod pacijenata koji pravilno koriste terapiju mogu se postići:

  • značajno smanjenje broja respiratornih događaja tokom spavanja;
  • poboljšanje noćne oksigenacije;
  • smanjenje dnevne pospanosti;
  • poboljšanje kvaliteta sna i svakodnevnog funkcionisanja;
  • poboljšanje pojedinih pokazatelja kvaliteta života.

Kod određenih pacijenata CPAP terapija može doprineti i snižavanju krvnog pritiska.

Prema evropskim ERS/ESRS smernicama iz 2026. godine, CPAP se posebno preporučuje kod pacijenata sa opstruktivnom apnejom i izraženom prekomernom dnevnom pospanošću.

Da li CPAP aparat leči apneju trajno?

CPAP kontroliše opstruktivne respiratorne događaje dok se terapija koristi, ali kod većine pacijenata ne uklanja trajno osnovnu predispoziciju za nastanak apneje.

Zbog toga se terapija obično koristi redovno, tokom svake noći i tokom čitavog perioda spavanja.

Ako se CPAP prestane koristiti, opstruktivne epizode mogu se ponovo javiti.

Trajanje terapije zavisi od kliničkog stanja, odgovora na lečenje i mogućih promena faktora rizika, naročito telesne mase.

CPAP, APAP i BiPAP: koje su razlike?

U lečenju poremećaja disanja tokom spavanja koriste se različiti uređaji koji obezbeđuju pozitivan pritisak u disajnim putevima.

CPAP

Obezbeđuje unapred podešen, kontinuirani terapijski pritisak tokom disanja.

APAP

APAP (Automatic Positive Airway Pressure) automatski prilagođava pritisak u određenom opsegu, na osnovu registrovanih promena disanja.

Kod odgovarajuće odabranih odraslih pacijenata sa opstruktivnom apnejom i bez značajnih pridruženih bolesti, CPAP i APAP predstavljaju prihvaćene mogućnosti dugoročnog lečenja.

BiPAP ili BPAP

BPAP (Bilevel Positive Airway Pressure) koristi dva nivoa pozitivnog pritiska: jedan tokom udaha, a drugi tokom izdaha.

Ova terapija nije rutinski prvi izbor za svaku opstruktivnu apneju. Može se razmatrati kod određenih pacijenata, na primer kada su potrebni viši terapijski pritisci ili kada postoje posebni respiratorni poremećaji.

Vrstu uređaja i terapijske parametre određuje lekar na osnovu dijagnoze i odgovarajuće procene.

Može li se apneja u snu lečiti bez CPAP aparata?

Da, kod određenih pacijenata moguće je primeniti druge terapijske postupke.

Njihova efikasnost zavisi od težine opstruktivne apneje, uzroka opstrukcije, anatomskih karakteristika i pridruženih bolesti.

Važno je da se alternativne metode ne biraju samo na osnovu hrkanja ili subjektivnog osećaja boljeg sna, već na osnovu odgovarajuće dijagnostike.

Smanjenje telesne mase u lečenju apneje u snu

Smanjenje telesne mase predstavlja jedan od najvažnijih terapijskih pristupa kod pacijenata sa opstruktivnom apnejom i gojaznošću.

Povećano nakupljanje masnog tkiva u predelu vrata i gornjih disajnih puteva može doprineti njihovom sužavanju. Centralna gojaznost takođe može nepovoljno uticati na mehaniku disanja.

Kod pacijenata sa viškom kilograma smanjenje telesne mase može dovesti do smanjenja učestalosti opstruktivnih respiratornih događaja i poboljšanja težine poremećaja.

Ipak, stepen poboljšanja nije jednak kod svih osoba.

Kod nekih pacijenata apneja može ostati prisutna i nakon značajnog gubitka telesne mase, naročito kada postoje anatomske predispozicije.

Zato uspešno mršavljenje ne znači automatski da CPAP terapija više nije potrebna. Odluka o promeni ili prekidu terapije donosi se nakon odgovarajuće kontrole.

Savremena farmakoterapija gojaznosti i sleep apnea

Kod određenih pacijenata sa gojaznošću, pored pravilne ishrane i fizičke aktivnosti, može se razmatrati i medikamentno lečenje gojaznosti.

Savremena istraživanja pokazala su da terapija tirzepatidom, koja deluje preko GIP i GLP-1 receptora, može dovesti do značajnog smanjenja telesne mase i poboljšanja težine opstruktivne apneje kod odabranih odraslih pacijenata sa gojaznošću i umerenom do teškom apnejom.

Američka agencija FDA je u decembru 2024. godine odobrila tirzepatid za lečenje umerene do teške opstruktivne apneje kod odraslih osoba sa gojaznošću, uz dijetu sa smanjenim unosom kalorija i povećanu fizičku aktivnost.

U Srbiji je tirzepatid registrovan za odgovarajuće indikacije u kontroli telesne mase, a zvanična dokumentacija leka uključuje i podatke o opstruktivnoj apneji.

Ovakva terapija nije namenjena svim pacijentima sa sleep apneom. Izbor leka zavisi od indikacija, kontraindikacija, pridruženih bolesti i procene lekara. Lečenje gojaznosti i primena CPAP-a mogu biti komplementarni pristupi.

Poziciona terapija: kada pomaže spavanje na boku?

Kod pojedinih pacijenata opstruktivna apneja značajno je izraženija u položaju na leđima.

U tom položaju jezik i meka tkiva ždrela mogu dodatno doprineti sužavanju gornjih disajnih puteva.

Kod takozvane pozicione opstruktivne apneje, izbegavanje spavanja na leđima može smanjiti broj respiratornih događaja.

Međutim, poziciona terapija nije jednako efikasna kod svih oblika apneje.

Njena primena kao samostalne terapije zahteva potvrdu da je poremećaj zaista pretežno vezan za položaj tela i procenu postignutog terapijskog efekta.

Oralne udlage u lečenju opstruktivne apneje

Kod određenih pacijenata mogu se koristiti individualno izrađene oralne udlage koje tokom spavanja pomeraju donju vilicu unapred.

Time se povećava prostor u gornjim disajnim putevima i smanjuje sklonost njihovom zatvaranju.

Oralne udlage mogu biti terapijska mogućnost naročito kod osoba koje ne podnose CPAP ili preferiraju odgovarajuću alternativu.

Prema preporukama American Academy of Sleep Medicine i American Academy of Dental Sleep Medicine, prednost imaju individualno izrađene i podesive oralne udlage, uz stručnu stomatološku procenu i kontrolu.

One nisu isto što i univerzalni proizvodi protiv hrkanja koji se slobodno prodaju.

Njihova efikasnost treba da se proveri odgovarajućim praćenjem, a kod pojedinih pacijenata mogu nastati neželjeni efekti u predelu zuba, vilice i viličnog zgloba.

Kada se razmatra hirurško lečenje apneje u snu?

Hirurško lečenje može se razmatrati kod određenih pacijenata, naročito kada postoje anatomske promene koje značajno doprinose opstrukciji disajnih puteva ili kada standardna terapija nije prihvatljiva ili se ne podnosi.

U zavisnosti od nalaza, moguće procedure mogu biti usmerene na krajnike, meko nepce, vilicu ili druge strukture gornjih disajnih puteva.

Kod posebno odabranih pacijenata postoje i druge intervencione mogućnosti, uključujući stimulaciju hipoglosnog nerva.

Ipak, hirurško lečenje nije univerzalno rešenje, a njegov uspeh zavisi od pravilnog izbora pacijenata i vrste intervencije.

Prema smernicama AASM, kod odraslih pacijenata koji ne prihvataju ili ne podnose terapiju pozitivnim pritiskom može biti opravdano razmatranje konsultacije sa odgovarajućim hirurškim specijalistom.

Da li lečenje sleep apnee smanjuje rizik od srčanih i metaboličkih bolesti?

Opstruktivna apneja često je udružena sa arterijskom hipertenzijom, atrijalnom fibrilacijom, dijabetesom tipa 2 i drugim kardiometaboličkim poremećajima.

CPAP terapija može doprineti snižavanju krvnog pritiska kod određenih pacijenata, a njena korist za dnevnu pospanost i kvalitet života dobro je dokumentovana.

Međutim, dostupna istraživanja nisu dosledno dokazala da CPAP kod svih pacijenata smanjuje rizik od infarkta miokarda, moždanog udara ili kardiovaskularne smrti.

Takođe, CPAP ne treba predstavljati kao samostalnu terapiju dijabetesa ili kao metod koji pouzdano normalizuje glikemiju.

Odluka o lečenju zato se donosi uzimajući u obzir simptome, težinu apneje, pridružene bolesti i individualne ciljeve terapije.

Detaljnije o kardiovaskularnim, metaboličkim i neurološkim rizicima pročitajte u našem članku Nelečena sleep apnea: posledice po srce, mozak i metabolizam.

Kako se prati uspešnost lečenja apneje u snu?

Uspešnost terapije ne procenjuje se samo na osnovu subjektivnog utiska da pacijent bolje spava.

Kod pacijenata koji koriste CPAP ili APAP analiziraju se podaci koje uređaj registruje tokom terapije, uključujući trajanje korišćenja, preostale respiratorne događaje i eventualna curenja vazduha.

Takođe se procenjuju dnevna pospanost, kvalitet sna, tolerancija terapije i pridružene bolesti.

Kod drugih terapijskih metoda može biti potrebno ponovljeno objektivno testiranje radi procene efekta.

Redovne kontrole omogućavaju da se utvrdi da li terapija ostvaruje očekivani rezultat i da li su potrebne promene terapijskog pristupa.

Često postavljana pitanja o lečenju apneje u snu

Da li svaka osoba sa sleep apneom mora da koristi CPAP?

Ne. Odluka zavisi od težine apneje, simptoma, pridruženih bolesti i drugih individualnih okolnosti. Kod određenih pacijenata mogu se primeniti i druge terapijske mogućnosti.

Da li je CPAP aparat isto što i respiratorni poligraf?

Ne. Respiratorni poligraf koristi se za dijagnostičku procenu disanja tokom spavanja, dok CPAP aparat predstavlja terapijski uređaj.

Koliko dugo treba koristiti CPAP aparat?

Kod većine pacijenata terapija se primenjuje dugoročno, tokom svake noći. Potreba za nastavkom terapije procenjuje se na kontrolnim pregledima.

Može li se apneja u snu izlečiti mršavljenjem?

Kod pojedinih pacijenata značajno smanjenje telesne mase može dovesti do velikog poboljšanja, a ponekad i povlačenja opstruktivne apneje. Međutim, to nije garantovano, pa je pre prekida postojeće terapije potrebna objektivna kontrola.

Postoji li lek za apneju u snu?

Ne postoji univerzalan lek za sve oblike opstruktivne apneje. Kod odabranih pacijenata sa gojaznošću farmakoterapija telesne mase, uključujući tirzepatid u odgovarajućim indikacijama, može doprineti poboljšanju apneje.

Da li oralna udlaga može zameniti CPAP?

Kod određenih pacijenata može predstavljati odgovarajuću alternativu, naročito kada CPAP nije prihvatljiv ili se ne podnosi. Potrebni su stručna procena, individualna izrada i kontrola efikasnosti.

Da li se apneja u snu može lečiti samo promenom položaja spavanja?

Kod nekih pacijenata sa potvrđenom pozicionom apnejom ova mera može biti korisna. Međutim, nije dovoljna za sve pacijente, posebno kada postoje značajni respiratorni događaji i u drugim položajima.

Da li CPAP može pomoći kod visokog krvnog pritiska?

Kod određenih pacijenata sa opstruktivnom apnejom CPAP može doprineti poboljšanju regulacije krvnog pritiska. Ipak, ne zamenjuje antihipertenzivnu terapiju niti redovno praćenje hipertenzije.

Zašto je dijagnostika važna pre početka lečenja?

Pre izbora terapije potrebno je utvrditi da li pacijent ima opstruktivnu apneju, proceniti težinu poremećaja i razmotriti druge zdravstvene okolnosti koje mogu uticati na lečenje.

Kod odgovarajuće odabranih odraslih pacijenata sa sumnjom na opstruktivnu apneju može se koristiti kućna respiratorna poligrafija.

Ovim snimanjem registruju se parametri disanja i oksigenacije tokom spavanja. Lekar zatim analizira zapis i, uzimajući u obzir kliničku sliku, preporučuje dalje postupanje.

Kod pacijenata sa značajnim pridruženim bolestima, sumnjom na druge poremećaje disanja ili nejasnim nalazima može biti potrebna druga vrsta dijagnostičkog ispitivanja.

Detaljnije o postupku pročitajte na stranici Sleep apnea dijagnostika: kućna respiratorna poligrafija.

Sleep apnea dijagnostika u Poliklinici Dr Rončević

U Poliklinici Dr Rončević u Beogradu dostupna je kućna respiratorna poligrafija za odgovarajuće odabrane odrasle pacijente sa sumnjom na opstruktivnu apneju u snu.

Nakon pregleda i analize rezultata lekar daje preporuke za dalje dijagnostičko ili terapijsko postupanje.

Zakazivanje:

063 384 940

064 043 7000

Adresa: Baba Višnjina 37, Beograd

Cenovnik Poliklinike Dr Rončević

Lokacija poliklinike na Google mapi

Stručni izvori

  1. American Academy of Sleep Medicine: Treatment of Adult Obstructive Sleep Apnea with Positive Airway Pressure, 2019
  2. European Respiratory Society / European Sleep Research Society: CPAP Clinical Practice Guideline, 2026
  3. American Academy of Sleep Medicine / American Academy of Dental Sleep Medicine: Oral Appliance Therapy Guideline
  4. American Academy of Sleep Medicine: Referral for Surgical Consultation in Adults with OSA
  5. FDA: First Medication Approved for Obstructive Sleep Apnea, 2024
  6. Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS): Sažetak karakteristika leka Mounjaro (tirzepatid)

Tekst je namenjen informisanju odraslih pacijenata. Izbor dijagnostike i terapije zahteva individualnu procenu lekara.

Copyright Poliklinika Rončević 2003-2022